Sjedinjene Američke Države ponovo su duboko podijeljene – dok republikanci i pristalice MAGA pokreta pozdravljaju odluku predsjednika Donalda Trumpa da na ulice pošalje pripadnike Nacionalne garde, mnogi Amerikanci strahuju da svjedoče početku stvaranja policijske države.
Oko 200 vojnika iz teksaške Nacionalne garde stiglo je u saveznu državu Illinois, gdje će biti raspoređeni u Chicagu, uprkos oštrom protivljenju lokalnih demokratskih vlasti. Trump je već naredio prisustvo trupa u Los Angelesu i Washingtonu, a sada planira slanje i u Memphis, Chicago i Portland – prijeteći da će, ako sudovi blokiraju njegovu odluku, iskoristiti vanredne predsjedničke ovlasti.
Predsjednik tvrdi da američki gradovi „mogu poslužiti kao tereni za vojnu obuku“ i da je prisustvo vojske potrebno radi „održavanja reda i zakona“. No, više saveznih sutkinja upozorilo je da su tvrdnje o „pobunama“ u američkim gradovima preuveličane i pravno neutemeljene.
Guverner Illinoisa J.B. Pritzker poručio je da federalne snage „nemaju šta tražiti u njegovoj državi“.
„Trump se ponaša poput Vladimira Putina. Ovo nema veze s borbom protiv kriminala – to je invazija na američke gradove“, kazao je Pritzker.
Uprkos tome, predsjednik je tokom vikenda odobrio slanje dodatnih 700 pripadnika Nacionalne garde u Chicago, što je izazvalo pravnu bitku između Bijele kuće i lokalnih vlasti. Demokratski zvaničnici optužuju Trumpa da koristi vojsku kako bi „kažnjavao političke protivnike“ i zastrašio građane.
„Ratne zone“ i pravna kriza
Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem branila je odluku Bijele kuće, opisavši Chicago kao „ratnu zonu“. Trump je slične tvrdnje iznio i za Portland, koji je nazvao „gradom opustošenim nasiljem“.
No, sutkinja Karin Immergut – koju je imenovao sam Trump – presudila je da prosvjedi u Portlandu ne predstavljaju pobunu te da lokalne vlasti imaju kapacitete da se nose s incidentima.
Ova odluka nije spriječila predsjednika da najavi mogućnost pozivanja na Zakon o pobuni, koji mu dopušta raspoređivanje vojske unutar SAD-a u slučaju ozbiljnog ugrožavanja javnog reda.
„Ako moram to učiniti – učinit ću to“, izjavio je Trump.
Uloga Nacionalne garde
Nacionalna garda ima dvostruku komandu – podređena je i guvernerima i predsjedniku. Uobičajeno se aktivira u slučaju prirodnih katastrofa ili nereda, ali kada pređe pod federalnu kontrolu, postaje instrument savezne vlasti. Upravo to sada izaziva ustavne i političke dileme.
CNN upozorava da slanje vojske na ulice gradova ruši historijski tabu – jer je SAD osnovan na ideji otpora tiraniji. Većina američkih predsjednika izbjegavala je takve poteze, no Trump, čini se, želi preispisati ta pravila.
Kritike i optužbe za zloupotrebu moći
Demokratski senator iz Oregona Jeff Merkley ocijenio je da predsjednik „namjerno stvara dojam kaosa“ kako bi opravdao ekstremne mjere.
„Trump želi sukob, jer mu to daje pravno pokriće za vojnu intervenciju“, rekao je Merkley.
Trumpov savjetnik Stephen Miller, međutim, tvrdi da su prosvjednici „domaći teroristi“ i da vlada mora reagovati odlučno.
Pravnici, s druge strane, upozoravaju da se radi o političkoj zloupotrebi vojske i da predsjednik testira granice svojih ovlasti.
Militarizacija kao politički alat
Analitičari ističu da Trump koristi vojsku kao sredstvo demonstracije moći i kao alat u izbornoj kampanji. Raspoređivanje trupa u „demokratskim gradovima“ vidi se kao pokušaj mobilizacije konzervativne baze birača, uprkos činjenici da većina Amerikanaca – 58 posto prema anketama – ne podržava slanje vojske na ulice.
SAD se tako suočava s jednim od najvećih unutrašnjih testova u modernoj historiji:
može li ustavni sistem ograničiti predsjednika koji širi granice svoje moći?
Ako Trump uspije legalizirati korištenje vojske u civilnim poslovima, upozoravaju analitičari, to bi moglo trajno promijeniti američku demokratiju i percepciju slobode.
Za sada, slike uniformisanih vojnika u američkim ulicama djeluju kao upozorenje:
između reda i represije linija nikada nije bila tanja.