Povodom otkaza u mostarskom preduzeću "Komunalno", uručenih radnicima bošnjačke nacionalnosti oglasili su se iz Naše stranke.
Oni su u saopćenju za javnost postavili pitanje političke odgovornosti SDA te su istakli kako problem SDA u Mostaru nije nastao s posljednjim otkazima u JP Komunalno. Dodali su da je on mnogo dublji i stariji.
“Korijen tog problema leži u političkom obrascu uspostavljenom početkom devedesetih godina, kada je, uime savezništva protiv zajedničkog neprijatelja, SDA prihvatila odnos u kojem su Bošnjaci svoju političku poziciju gradili kao mlađi partner hrvatske nacionalne politike, umjesto kao ravnopravan politički subjekt”, navode iz Naše stranke.
Ocjenjuju da je takav izbor ostavio dugoročne posljedice te je umjesto principa ravnopravnosti stvarana kultura prilagođavanja, popuštanja i traženja relaksacije odnosa kroz, kako navode, serije finansijsko-interesnih dogovora.
“Posebno je važno naglasiti da SDA danas nije politički nemoćna stranka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Mostaru. U Vladi HNK ima tri ministarske pozicije: ministra finansija Adila Šutu, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnana Velagića i ministra građenja i prostornog uređenja Bekira Isakovića. To nisu protokolarne funkcije, nego resori koji direktno utiču na ključna pitanja ravnopravnosti i razvoja. Ministarstvo obrazovanja ima nadležnost nad nastavnim planovima i programima, standardima u školama i udžbeničkom politikom. To znači da postoji institucionalni prostor za djelovanje protiv obrazovne segregacije i za stvaranje sistema u kojem djeca ne odrastaju u paralelnim obrazovnim stvarnostima”, kažu iz Naše stranke.
Dodaju da Ministarstvo finansija ima ključnu ulogu u kreiranju i izvršenju budžeta Kantona, kao i u sistemu finansiranja javnih potreba.
“Budžet nije samo knjigovodstveni dokument, on je politička odluka o tome kome će se dati prioritet, hoće li se ulagati u ravnomjeran razvoj, obrazovanje, kulturu i projekte od interesa za sve građane. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja ima mogućnost da utiče na prostorno planiranje, stambenu politiku, obnovu i razvoj infrastrukture. To su oblasti koje direktno određuju hoće li se određeni dijelovi Kantona razvijati ravnopravno ili će se nastaviti politika podijeljenih prostora”, navode dalje u saopćenju.
Podsjećaju da SDA ima i funkciju predsjednika Gradskog vijeća Mostara kroz Đanija Rahimića.
“Predsjedavajući Gradskog vijeća ima mogućnost da utiče na rad najvišeg predstavničkog tijela Grada, na dnevni red sjednica, rad vijeća i političku raspravu o pitanjima koja se tiču svih građana Mostara, umjesto da iz predizbornog procesa tobož bojkotuju rad organa koji vode zajedno sa HDZ-om. Zato slučaj JP Komunalno nije samo pitanje jednog javnog preduzeća. On otvara pitanje političke odgovornosti. Kada radnici ostanu bez posla, SDA organizuje konferencije, izdaje saopćenja i govori o diskriminaciji. Ali gdje je bila dok su se imenovali upravljački organi? Gdje je bila dok su se uspostavljali odnosi moći koji su omogućili ovakav razvoj događaja? Čemu služe ministri, predsjednici vijeća, komisije i politički dogovori ako ne mogu zaštititi osnovna prava ljudi koje navodno predstavljaju? Još je ozbiljnije što je SDA godinama pristajala na nacionalnu podjelu i tamo gdje joj nije bilo mjesto”, ističu.
SDA optužuju da je prihvatila da u javnom preduzeću Komunalno postoje hrvatske i bošnjačke radne jedinice koje odvojeno obavljaju isti posao u različitim dijelovima grada: jedni čiste smeće u hrvatskom, a drugi u bošnjačkom dijelu Mostara.
“To nije model zajedničkog javnog preduzeća nego institucionalizacija podjela. Na takvu praksu nije pristala Naša stranka. Na nju ste pristali vi iz SDA i time prihvatili da nacionalna podjela postane normalan način funkcionisanja gradskih institucija”, poručuju iz Naše stranke.
Dodaju da je SDA nakon više od tri decenije uspjela sačuvati vlastite funkcije, ali nije uspjela izgraditi političku poziciju iz koje bi Bošnjaci u Mostaru i HNK bili istinski ravnopravan politički faktor.
“Ako politička stranka ima ministre, predsjednika Gradskog vijeća i institucionalne mehanizme da utiče na obrazovanje, budžet, prostor i javna preduzeća, a ipak se nakon problema predstavlja kao nemoćni posmatrač, onda građani imaju pravo pitati: jesu li te funkcije služile zaštiti njihovih interesa ili očuvanju vlastite političke moći”, zaključuju iz Naše stranke.