Švicarska po prvi put uvodi nultu kamatnu stopu – dva ključna razloga iza historijske odluke
Švicarska nacionalna banka (SNB) po prvi put u svojoj historiji spustila je referentnu kamatnu stopu na nulu, ali pritom nije otišla korak dalje ka negativnim kamatama – iako je pritisak na nacionalnu valutu sve veći. Ova mjera dolazi u trenutku kada Švicarska pokušava odgovoriti na dvije ozbiljne prijetnje: pad inflacije i snažan rast vrijednosti švicarskog franka.
Od početka godine, franak je ojačao za 10 posto u odnosu na američki dolar, pa tako jedan dolar trenutno vrijedi 0,819 franaka. Istovremeno, inflacija je u maju pala na -0,1 posto – što je prvi slučaj deflacije u zemlji u posljednje četiri godine.
Iako se SNB odlučio na snižavanje kamatnih stopa, izbjegao je direktne intervencije na deviznom tržištu. Takav potez se smatra diplomatski sigurnijim, jer bi agresivne mjere mogle izazvati optužbe za valutnu manipulaciju, naročito od strane Sjedinjenih Američkih Država. Podsjećamo, tokom prvog mandata Donalda Trumpa, Švicarska je stavljena na listu zemalja čija se monetarna politika nalazi pod nadzorom zbog sumnje na manipulacije.
Ova odluka također podsjeća na prethodnu epizodu iz 2014. godine, kada je Švicarska među prvima u svijetu uvela negativnu kamatnu stopu od -0,75% kako bi zaustavila naglo jačanje franka. Ta politika se zadržala punih sedam godina – duže nego u bilo kojoj drugoj zemlji – sve do povratka u pozitivnu zonu 2021.
Sada, u borbi protiv nove serije izazova, Švicarska bira drugačiji put: nulta kamata kao balans između podrške ekonomiji i očuvanja međunarodnog ugleda.