Američki vojni napadi tokom noći, stavit će na probu široko rasprostranjeno mišljenje da takvi napadi mogu odgoditi nuklearni program, ali ne i uništiti odlučni pokušaj stvaranja atomskih bombi.
Kako se iranski nuklearni program proširio i postao sofisticiraniji u protekle dvije decenije, mnogi zvaničnici i nuklearni stručnjaci upozorili su: Možete uništiti ili onesposobiti fizičku infrastrukturu nuklearnog programa, ali je vrlo teško ili nemoguće eliminirati znanje koje je zemlja stekla, prenosi Reuters.
Zapadne sile, uključujući Sjedinjene Američke Države, javno su to sugerisale, žaleći se na “nepovratni dobitak znanja” koji je Iran ostvario provođenjem aktivnosti kojima se protive.
“Sami vojni udari ne mogu uništiti opsežno iransko nuklearno znanje. Udari će unazaditi iranski program, ali po cijenu jačanja Teheranove odlučnosti da obnovi svoje osjetljive nuklearne aktivnosti, što bi ga moglo potaknuti da razmotri povlačenje iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i eventualno pređe na naoružanje”, saopštilo je Udruženje za kontrolu naoružanja sa sjedištem u Washingtonu nakon napada SAD-a na iranska nuklearna postrojenja, uključujući dva glavna iranska podzemna postrojenja za obogaćenje urana u Natanzu i Fordowu.
Izrael je tvrdio da je ubio iranske nuklearne naučnike, ali, iako se malo zna o kadrovskoj strani iranskog nuklearnog programa, zvaničnici su rekli da su skeptični u pogledu ozbiljnog utjecaja na iransko nuklearno znanje, čak i ako bi to moglo usporiti napredak u bliskoj budućnosti.
Zapad tvrdi da ne postoji civilno opravdanje za iransko obogaćenje urana do čistoće fisibilnog materijala gotovo odgovarajuće za proizvodnju oružja. S druge strane, Iran tvrdi da su njegovi nuklearni ciljevi isključivo mirnodopski.
Iranski nuklearni program je doživio brzu ekspanziju otkako je američki predsjednik Donald Trump povukao Sjedinjene Američke Države iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine između Teherana i velikih sila, koji je postavio stroga ograničenja na iranske atomske aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Nakon povlačenja SAD-a 2018. godine i ponovnog uvođenja američkih sankcija, Iran je prevazišao ograničenja nametnuta sporazumom o stavkama poput čistoće do koje može obogaćivati uran i količine koju može uskladištiti.
Iran je rafinirao uranijum do čistoće od 60 posto, što je mali korak od otprilike 90 posto čistoće koja je dovoljna za proizvodnju bombe i daleko više od ograničenja od 3,67 posto koje je nametnuto sporazumom iz 2015. godine.
Tačan uticaj izraelskih i američkih udara na iranska nuklearna postrojenja i materijale tek treba da se utvrdi. Pored lokacija za obogaćenje, SAD su napale Isfahan, gdje su zvaničnici rekli da je veliki dio iranskih zaliha najobogaćenijeg uranijuma uskladišten pod zemljom.
Jedno važno otvoreno pitanje je koliko visoko obogaćenog uranijuma Iran još uvijek ima i da li je sve evidentirano.
Visoki iranski izvor rekao je u nedjelju za Reuters da je većina visoko obogaćenog uranijuma u Fordowu, lokaciji koja proizvodi najveći dio iranskog uranijuma rafiniranog do 60 posto, premještena na neotkrivenu lokaciju prije samog američkog napada.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekao je prošlog vikenda državnoj televiziji da će Iran poduzeti mjere za zaštitu nuklearnih materijala i opreme koje neće biti prijavljene IAEA-i i da više neće sarađivati s IAEA-om.